Ke ʻehaʻeha nei ʻoe i ka maʻi Vicarious?
Ua lohe ka hapa nui o ka poʻe i kēia huaʻōlelo trauma kūpale , pili i ke kumumanaʻo i wehewehe pinepine ʻia i ka wehewehe ʻana i ka trauma lua i ʻike ʻia e ka poʻe e hana pū me nā mea traumatized. Eia nō naʻe he nui ka poʻe e hana pololei ʻole ma waena o kēlā heluna kanaka e ʻike paha i kahi ʻano hoʻonāukiuki ʻole o ka hauʻoli, ka hopohopo, a i ʻole nā ʻōuli kino i ʻike ʻole ʻia e pili pono i nā ʻano ola. Akā, ʻo lākou? A me ka ʻole o ka hoʻomaʻamaʻa a me ka ʻike, pehea mākou e kū ai?
Nā ʻano like ʻole o Vicarious Trauma
Ua hoʻomaopopo ʻo Dana C. Branson (2019) ua hoʻohana pinepine ʻia ka trauma vicarious (VT) e pili ana i nā "loli kū hoʻokahi, maikaʻi ʻole, a hōʻiliʻili hoʻi" i hiki i nā kauka ke komo i nā pilina mea kūʻai aku me ke aloha. hiki i nā ʻano a me nā ʻōuli kino ke hoʻopili i nā manaʻo i makemake ʻole ʻia a i ʻole nā kiʻi i hoʻokomo ʻia e nā hoʻolaha a nā mea kūʻai aku, moeʻuhane, absenteeism, hoʻokaʻawale kaiapili, nā mākau pale maikaʻi ʻole, hyperarousal i nā hopohopo palekana, ka hōʻalo ʻana i ka pili kino, a me nā mea ʻē aʻe he nui.
Ma waena o kekahi mau ʻoihana, ʻoi aku paha ka mālamalama o ka trauma vicarious, e like me loko o ka poʻe mālama kānāwai a i ʻole ke kaiāulu olakino, kahi e hōʻike pinepine ai nā limahana i ka ʻeha kanaka. Ke hōʻike nei naʻe ka noiʻi e pili maoli ana ka ulia pōpilikia i kahi kaiāulu ākea ākea o nā kānaka.
Sean Hallinan et al. (2019), i kahi ʻāpana e ʻimi nei i nā trauma vicarious ma waena o nā hui, lawe i ka wehewehe hana o vicarious trauma (VT) ma ke ʻano he "expose, by empathic connection, to the traumatic experiences of others." [Ii] Hoʻomaopopo lākou i nā limahana o nā ʻoihana i hoʻolako i nā lawelawe mea lawelawe mua, e like me nā lawelawe kūpilikiʻi e like me ke ahi a me ka hoʻokō ʻana i ke kānāwai, a me ke kōkua o nā mea pōpilikia, kahi makaʻu nui no ka trauma vicarious, ka mea a lākou e ʻae ai hiki i nā hopena e like me ka hoʻohana ʻana i ka lāʻau, ka manaʻo suicidal, a me ka maʻi ma hope o ka traumatic stress. (PTSD).
Ma nā helu helu, Hallinan et al. e hoʻomaopopo ma waena o kahi laʻana o nā mākaʻi, ua hōʻike ʻo 98 pākēneka i ka hōʻike ʻana i kahi kino make, i hōʻike ʻia ma ke ʻano he hanana maʻamau o ka hanana, a ukali ʻia e ka hana kuhi hewa ʻana e hōʻeha ai i kahi mea kū (97.7 pakeneka). Hoʻomaopopo lākou ua ukali ʻia kēia mau hanana e ka nānā ʻana i kahi mākua i kuʻi ʻia (95 pakeneka), a i ʻole he kupapaʻu popopo (91 pakeneka). Hoʻomaopopo lākou i nā limahana e pili ana i ka lawelawe ʻana i nā lawelawe olakino kūpilikiʻi e like me ka make a i ʻole ka ʻeha kino nui.
ʻAʻole pono i kekahi e kau i kahi hōʻailona, stethoscope, a i ʻole pāpale ahi e hōʻike i nā hanana e hana i nā trauma vicarious. Ke aʻo nei ke kī pehea e kū ai.
Hoʻokomo i ka Emotional a me ke kākoʻo
ʻO Grace Maguire lāua ʻo Mitchell K. Byrne, i kahi noiʻi e nānā ana i ka trauma i kū i ka loio a me nā ʻoihana olakino noʻonoʻo (2017), e hoʻomaopopo i ka loaʻa ʻana o nā hanana traumatic i nā mea ʻokoʻa ʻokoʻa, e like me ka moʻoʻōlelo a me ka hoʻomaʻamaʻa ma loko o kā lākou ʻano aʻo. [Iii] ʻO ke koʻikoʻi nui, ʻike lākou i ka hōʻike ʻana i ka trauma e mālama maikaʻi ʻia e nā ʻoihana olakino noʻonoʻo, i loaʻa paha i kahi hoʻomaʻamaʻa trauma-kikoʻī, a i loaʻa i ke kākoʻo o ka hoa.
ʻOiai i loko o ka ʻoihana olakino, aia nā ʻokoʻa i ka mākaukau trauma. Zhenyu Li et al. (2020) ke aʻo ʻana iā Covid-19 trauma e pili ana, ua loaʻa nā kahu maʻi o ka laina mua i mākaukau no ka lawelawe ʻana i ka ʻeha ma mua o nā kahu hānai ʻole, ma muli o ko lākou ʻike kiʻekiʻe, hoʻomaʻamaʻa, a me ka ʻike. [Iv]
ʻO ka laina lalo ka pālahalaha nui ʻana o ka trauma ma waena o kahi ākea o nā ʻoihana ma mua o ka ʻike o kekahi poʻe, akā ʻo ia hoʻi, ma kahi liʻiliʻi a me ke aʻo kūpono a me ke kākoʻo o nā hoa, hiki ke mālama ʻia a pale ʻia hoʻi.