Pehea e hoʻololi ai ka male i kou ʻano
Anter
ʻLelo pinepine ʻia e ulu like nā kāne male i nā makahiki. Akā hiki i ka male ke hoʻololi maoli i kou ʻano? Hōʻike kahi noiʻi hou na ka psychologist o ke Kulanui o Georgia ʻo Justin Lavner a me kāna mau hoa hana i ka loli o ka pilikino o nā kānaka, i nā ala wānana, i loko o ka makahiki mua a me ka hapa ma hope o ke nakinaki ʻana i nā kaula.
Hoʻokaʻawale ʻia nā psychologists i ka nīnau no ka hoʻoholo pilikino ʻia ʻana o ke kanaka e kāu mau genes a i hoʻohālikelike ʻia e nā ʻike i ka wā kamaliʻi, me ka poʻe he nui he hui pū ia o nā ʻano ʻelua a me ka hānai. Akā i ka wā makua, hoʻokumu paʻa ʻia ka pilikino a ʻaʻole e loli nui ma hope o kēlā. Eia nō naʻe, ua hōʻike ʻia kahi noiʻi ʻana i hiki i nā hanana ola nui ke kuhi i ke ʻano pilikino.
ʻO ka male, ʻoiaʻiʻo, kekahi o nā hanana nui i loko o ke ola o ke kanaka. Ma muli o ka ʻike ʻana o nā kāne male i nā ala e launa ai i kēlā me kēia lā, ʻaʻole paha he mea kupanaha e ʻike lākou i nā loli i ko lākou ʻano ke hoʻololi lākou i ka nohona pili. ʻO kēia ke kuhiakau a Lavner a me kāna mau hoa hana i hoʻāʻo ai.
No ke aʻo ʻana, ua kiʻi ʻia he 169 mau kāne heterosexual e pane i nā nīnau nīnau ma nā helu ʻekolu o kā lāua male ʻana - ma 6, 12, a me 18 mau mahina. ʻO kēia ala, hiki i nā mea noiʻi ke ʻike i nā loli i ka loli o ke ʻano. I kēlā me kēia manawa, pane nā kāne (hana pākahi) i nā palapala nīnau ʻelua, e nānā ana kekahi i ka hōʻoluʻolu o ka wahine a me ke ʻano ana ʻē aʻe.
ʻO ke kumumanaʻo i ʻae ʻia e ka lehulehu i ʻike ʻia ʻo Big Five. Hāʻawi kēia kumumanaʻo aia he ʻelima mau ʻano pilikino pilikino. Hoʻomanaʻo mau ʻia ka Big ʻElima me ka acronym OCEAN:
1. Wehe. Pehea ʻoe e wehe ai i nā ʻike hou. Inā kiʻekiʻe ʻoe i ka hāmama, makemake ʻoe e hoʻāʻo i nā mea hou. Inā haʻahaʻa ʻoe i ka hāmama, ʻoi aku kou ʻoluʻolu me ka mea i kamaʻāina.
2. Ka noʻonoʻo. Pehea ʻoe e hilinaʻi ai a me ka pololei. Inā kiʻekiʻe ʻoe i ka noʻonoʻo, makemake ʻoe i ka mākaʻi manawa a mālama pono i kou noho ʻana a me nā wahi hana. Inā haʻahaʻa ʻoe i ka noʻonoʻo, ʻaʻole ʻoe e piʻi i luna e pili ana i nā lā palena pau, a ʻoluʻolu ʻoe i kāu wahi huikau.
3. Hoʻokahuli. Pehea ʻoe e hele aku ai. Inā kiʻekiʻe ʻoe i ke keu, makemake ʻoe i ka launa pū ʻana me nā poʻe ʻē aʻe he nui. Inā haʻahaʻa ʻoe i ka extraversion (ʻo ia hoʻi, hoʻokomo ʻia), makemake ʻoe i ka manawa iā ʻoe iho.
4. ʻAeʻae. Pehea kou launa pū ʻana me nā poʻe ʻē aʻe. Inā kiʻekiʻe ʻoe i ka ʻae ʻana, maʻalahi ʻoe a hauʻoli i ka hana ʻana i nā mea āpau. Inā haʻahaʻa ʻoe i ka ʻae ʻana, pono ʻoe e loaʻa nā mea i kou ala, ʻaʻohe mea e makemake ai nā koena o mākou.
5. Neuroticism. Pehea ʻoe e kūpaʻa ai. Inā kiʻekiʻe ʻoe i ka neuroticism, ʻike ʻoe i ka loli o ka naʻau nui a hiki ke huhū loa. Inā haʻahaʻa ʻoe i ka neuroticism, kūpaʻa kou ʻano, a noho ʻoe i kou ola ma kahi keel.
I ka wā i kālailai ai ka poʻe noiʻi i ka ʻikepili ma hope o 18 mau mahina o ka male, ua loaʻa iā lākou nā ʻano aʻe i ka loli o ke ʻano ma waena o nā kāne a me nā wahine.
- Openness. Ua hōʻike nā wahine i ka emi o ka hāmama. Hōʻike paha kēia hoʻololi i kā lākou ʻae i nā hana maʻamau o ka male.
- Ka noʻonoʻo. Ua māhuahua ka nui o nā kāne i ka consiousness, akā noho mau nā wahine. Ua hoʻomaopopo nā kānaka noiʻi ua ʻoi aku ka kiʻekiʻe o ka wahine ma ka conscientiousness ma mua o nā kāne, a ʻo kēia ka hihia me nā kāne a me nā wahine ma kēia noi. ʻO ka māhuahua o ka consiousness no nā kāne e hōʻike ana paha i kā lākou aʻo ʻana i ke koʻikoʻi o ka hilinaʻi a me ke kuleana i ka male.
- Hoʻokahuli. Ua lilo i ke kāne i introverted (haʻahaʻa i ke keu) ma luna o ka makahiki mua a me ka hapa o ka male. Ua hōʻike ʻia kahi noiʻi ʻē aʻe e pili ana nā kāne male i ka pāpā ʻana i kā lākou mau pūnaewele kaiaulu ke hoʻohālikelike ʻia i ka wā o ko lākou noho male ʻole ʻana. Hōʻike paha kēia kuki extraversion i kēlā ʻano.
- ʻAeʻae. Ua ʻoluʻolu ʻole nā kāne a me nā wahine ma ke ʻano o ke aʻo ʻana, akā ʻike ʻia kēia ʻano iho i lalo no nā wahine. Ma ka laulā, ʻoi aku ka ʻoluʻolu o nā wahine ma mua o nā kāne. Hōʻike kēia ʻikepili i ke aʻo ʻana o kēia mau wahine e hōʻoia hou iā lākou iho i nā makahiki mua o ka male.
- Neuroticism. Hōʻike nā kāne i kahi liʻiliʻi (akā ʻaʻole helu helu nui) hoʻonui i ka paʻa o ka naʻau. Ua hōʻike nā wahine i kahi mea ʻoi aku ka nui. Ma ka laulaha, makemake nā wahine e hōʻike i nā pae kiʻekiʻe o neuroticism (a i ʻole ka nohona naʻau ʻole) ma mua o nā kāne. Maʻalahi e kuhi manaʻo he hopena maikaʻi ka hoʻokō o ka male i ka paʻa o ka naʻau o nā wahine.
ʻAʻole paha he mea kupanaha i ka iho ʻana o ka leʻaleʻa male no nā kāne a me nā wahine ma ka papa o ke aʻo. Ma nā mahina 18, ua hala maopopo ka waihona meli. Eia nō naʻe, ua ʻike nā kānaka noiʻi he mau ʻano kanaka i loko o nā kāne a wahine paha i wānana i ka nui o ka hōʻemi ʻana o kā lākou leʻaleʻa male.